POVIJEST KLUBA

Nogometni klub Dinamo Zagreb osnovan je 9. lipnja 1945. i pod tim imenom je nastupao sve do 1991. kad se ime kluba najprije mijenja u HASK Gradanski, nedugo zatim u Croatia - ime pod kojim je do nedavno nastupao. 14.2.2000 Vraceno je ime NK Dinamo, poslije dugotrajne borbe navijaca Bad Blue Boysa. Nogometni klub Dinamo nastao je na pepelu zagrebackih klubova: ponajprije Gradanskog, kluba koji je prije 2. svjetskog rata bio najpopularniji radnicki, zagrebacki klub a ciji je rad bio onemogucen 1945. dolaskom komunista na vlast (odlukom ministarstva narodnog zdravlja !?), te HASK-a (vrlo popularnog u krugu akademaca) i Concordije. Da bi situacija bila jos gora vojne vlasti u Beogradu, dekretom, iz Zagreba u novoosnovani Partizan odvode najbolje zagrebacke igrace - Glazera, Sostarica, Brozovica, Bobeka, Zlatka Cajkovskog, Matekala i kasnije Brunu Belina, Zebeca, Kolakovica, Hmelinu i druge. Zahvaljujuci jednom od najvecih hrvatskih nogometasa svih vremena Ici Hitrecu, igracima zabranjenog Gradanskog koji su ostali u Zagrebu Franji Wolflu, Mirku Kokotovicu, Milanu Antolokovicu, Ivanu Jazbinseku i dr. te sportskim djelatnicima Gradskog sindikalnog vijeca djelatnika Elektricne centrale, djelatnicima ZET-a, Gradske plinare, Vodovoda i Klaonice koji su uvidjeli kakva bi to katastrofa mogla biti za hrvatski sport na osnivackoj skupštini 9. lipnja 1945. u Gundulicevoj 32. osnovano je Sportsko drustvo komunalaca Dinamo, a u sklopu njega i nogometni klub sa ciljem popunjavanja praznine koja je nastala nasilnim gasenjem zagrebackih kubova i odvodenjem igraca u Beograd. Klubu je nakon nekoliko prijedloga dano ime Dinamo, misleci se pritom na motor dinamo, simbol pokretacke snage svih strojeva koje rabe komunalna poduzeca. Kao sluzbena boja je odabrana tradicionalna zagrebacka plava boja (Gradanski je takoder bio plavi, Dinamo ce kasnije gotovo preuzeti i grb Gradanskog). Kako je u novonastalom klubu bilo najvise igraca Gradanskog, nikoga nije zacudila velika popularnost Dinama kojega su navijaci smatrali nastavkom bogate zagrebacke i hrvatske nogometene tradicije, a u godinama koje nadolaze i koje ce biti jako teske za citav hrvatski narod Dinamo postaje sinonom za hrvatstvo i otpor srpskim unitaristima.
Za prvog predsjednika sportskog drustva izabran je inz. Herman Mattes a za procelnika nogometnog kluba izabran je legendarni Ico Hitrec. Takva organizacija trajala je do 5. listopada 1950., kada je stvoren samostalni nogometni klub Dinamo. Prvi trener je bio Branko Kunst bivsi igrac HASK-a.
Prvu utakmicu Dinamo je odigrao 23. lipnja 1945. protiv reprezentacije Zrakoplovaca na igralistu nekadasnjeg Gradanskog u Koturaskoj ulici pred oko 3000 gledatelja. Dinamo je nastupio u sastavu: Zvonko Dogan, Anton Osojnik, Drago Lojen, Dusan Franicevic, Josip Hunjet, Gabrijel Kurtanjek, Ivica Medaric, Srecko Tomsic, August Lesnik, Nikola Dukovic i Mirko Kokotovic. U svome prvom nastupu Dinamo odmah biljezi i svoju prvu pobjedu. Konacni rezultat je 2:0, a golove su postigli Ivica Medaric u prvom i Nikola Dukovic u drugom poluvremenu.
1945. Dinamo igra niz prijateljskih utakmica koje su zavrsene sa vise ili manje uspjeha. 1946. godine krece Prvenstvo Hrvatske, a najbolje ekipe iz Hrvatske i ostalih republika se ukljucuju u 1. saveznu ligu. Iz Hrvatske su se Saveznu ligu direktno kvalificirali Dinamo i Hajduk, a zagrebacka Lokomotiva je to pravo izborila nakon dodatnih kvalifikacija.
U Saveznim prvenstvima bivse drzave Dinamo je nastupao sve do raspada 1. Savezne lige 1991. godine kada svi hrvatski sportski klubovi istupaju iz Saveznih sportskih asocijacija zbog agresije na Hrvatsku.
Dinamo je cetiri puta osvajao Prvenstva bivse drzave i to 1948., 1954., 1958. i 1982, a jos dva puta 1993., 1996., 1997., 1998. i 1999. je bio prvak u slobodnoj Hrvatskoj. Osim naslova prvaka Dinamo je u zavrsnicama prvenstava gotovo uvijek zauzimao pozicije u gornjem dijelu tablice (2., 3. i 4. mjesto).
Nesto vise uspjeha Plavi imaju u Kupu. Plava momcad osvajala je Kup bivse drzave u sedam navrata. Plavi su na pobijednickim postoljima stajali 1951., 1960., 1963., 1965., 1969., 1980. i 1983, a tu valja pribrojiti i dva kupa Hrvatske 1994. i 1996.                                 Najuspjesnije razdoblje Plavih lavova su 60.' . Dinamo tada nije imao srecu biti prvak ali je zato cetiri puta osvajao Kup, a jos dva puta je bio u finalu. Osim toga Dinamo je 1963. godine u finalu Kupa velesajamskih gradova - danasnji Kup UEFA izgubio od Valencie, a 1967. ga je i osvojio, sto je za sada jedini hrvatski EURO trofej. Dinamo je u dvije finalne utakmice pobijedio engleski Leeds. Za Plave su tada u finalu igrali: Skoric, Gracanin, Brncic, Belin, Ramljak, Blaskovic, Cercek, Piric, Zambata, Gucmirtl i Rora, ali tu valja spomenuti i Mesica, Novaka, Lamzu i ostale koji su svoj trud ulozili u najveci uspjeh hrvatskog klupskog nogometa do danas. Golove za Plave u Zagrebu su postigli Rora i Cercek, a utakmica u Leeds-u je zavrsena bez golova. Do tog finala Plavi su dosli preko takvih velicina kao sto su Juventus, Eintracht Frankfurt, a treba napomenuti da su Plavi u svojim ostalim europskim pohodima pobjedivali i momcadi poput Barcelone, Real Madrida, Atletico Madrida, Rapid Wien, Grasshoppers, Hamburger SV, Bayern, München 1860., Dynamo Kiev, AC Milan, AS Torino, Lazio, Fiorentinu, Celtic, Feyenoord, Olympique Marseille itd.
 

sljedeca stranica >